|
|
Giht
Giht ili uratna artropatija je metaboličko oboljenje, koje nastaje kao posljedica trajno visokog nivoa mokraćne kiseline u krvi (hiperuratemija) i taloženja kristala mononatrijum-urata u zglobovima i drugim delovima organizma.
|
|
Predstavlja jednu od najstarijih bolesti poznatih među ljudima. Pre 2000 god. su je zvali "bolest kraljeva", jer je bila raširena među bogatim ljudima koji su preterivali u jelu i piću. Giht je upala zgloba (artritis) uzrokovana stvaranjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Giht je jedan od nekoliko tipova artritisa kome je poznat uzrok. Mokraćna kiselina je nusprodukt razgradnje purina ili otpadnih produkata tijela. Normalno, mokraćna kiselina se razgrađuje u krvi i eliminira se urinom. Kada tijelo povećava proizvodnju mokraćne kiseline, ili ako bubrezi ne eliminišu dovoljno mokraćne kiseline iz tijela, njena koncentracija u krvi se povećava. To stanje se zove hiperuricemija. Hiperuricemija nije bolest, i može postojati bez simptoma. Ako se stvore kristali mokraćne kiseline kao rezultat hiperuricemije, dolazi do pojave gihta. |
|
|
Giht na zglobu nožnog palca |
Giht počinje naglo, obično u snu, sa izuzetno jakim bolom u zglobu, toliko jakim da bolesniku i dodir pokrivača pobuđuje bolnu senzaciju. Postoje određeni faktori koji ubrzavaju ili podstiču ponovno pojavljivanje gihta. To su pre svega gurmanski obroci i konzumacija alkohola, a naročito uzimanje hrane bogate purinima (riba, iznutrice). U nekim slučajevima kao provocirajući faktor mogu delovati i hirurška intervencija, uzimanje nekih lekova, naglo mršavljenje, povrede i sl. Akutni napadi gihta često su rezultat pretjerivanja sa unosom alkohola |
|
|
|
Uobičajeni simptomi
Dijagnostika
Najvažnija laboratorijska promjena je povišen nivo mokraćne kiseline u krvi. U akutnom napadu gihta mogu biti pozitivni i nespecifični testovi akutnog zapaljenja, kao npr. ubrzana sedimentacija.
Terapija Terapijski pristup bolesti kreće se u dva pravca: lečenje artritisa i lečenje hiperuratemije. Neophodno je što ranije započeti tretman artritisa, zbog zapaljenskog procesa u zglobovima, i u slučaju pravovremene terapije bolest se brzo smiruje. Medikamentozno se primenjuju nestereoidni antiinflamatorni reumatici u maksimalnoj dozi. Oboljelim od gihta preporučuje se pravilan higijensko-dijetetski režim, sa akcentom na smanjenje masti, hrane bogate purinom i alkohola. Savetuje što veći unos tečnosti, kao prevencija nastanka bubrežnih kamenčića. U težim oblicima bolesti preporučuje se uključivanje u terapiju lijekova koji koriguju metabolički poremećaj. Dugoročno uzimanje ovih lekova koriguje hiperuratemiju, sprječava ponovni nastanak artritisa i stvaranje hroničnih promjena. Mogući izbor lijekova uključuje tenoksikam, diklofenak ili indometacin. Kolhicin, derivat jesenskog šafrana, koristi se za liječenje gihta tisućama godina. Ovaj lijek olakšava bol i oticanje, te može pomoći u sprečavanju budućih napada. Iako je visoko efektivan, više nije prvi izbor liječnika zbog njegovih potencijalnih neugodnih nuspojava.
Terapija gihta traje čitavog života. U bolnici "Dženeral hospital" iz Masačusetsa urađena je studija na 47.150 ispitanika, i došlo se do zaključka da se redovnim uzimanjem mlijeka i mlječnih proizvoda može za 50% smanjiti rizik za pojavu gihta. Svakodnevno uzimanje mesa povećava rizik za pojavu ovog oboljenja za 21%, a i veće količine morske hrane povećavaju rizik za 7%. Prilikom ispitivanja utvrđeno je da pojedine vrste povrća nemaju nikakav uticaj na nastanak gihta, iako se ranije smatralo da imaju (karfiol, spanać, pasulj, grašak, bob). U potpunosti izbacite namirnice bogate purinima: školjke i prerađenu ribu, bubrege, mozak te jetru.
Pijte puno tekućine (2 do 3 litre na dan) da bi se pomoglo ispiranje mokraćne kiseline kroz bubrege. Oprez! Ako imate srčanu ili bubrežnu bolest, vaš liječnik može zahtijevati smanjenje unosa tekućine, i trebate se s njim konzultirati oko dozvoljene količine unosa tekućine. |
|
|
|
|