|
Prema smjernicama piramide pravilne prehrane,
trešnje su u grupi s ostalim vrstama voća. Za tu grupu namirnica
preporuka je 2-4 serviranja dnevno.Energetska vrijednost
100 g svježe trešnje iznosi 32 kcal .
U 100 grama svježih trešanja nalazi se 82 g vode; 0,2 g masti; 1
g bjelančevina; 16 g ugljikohidrata; 12 g šećera i 2,1 g
vlakana. Trešnja sadrži sve vitamine i minerale, iako u manjim
količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline
(jabučnu, limunsku, vinsku). Bogata je kalijem te stoga povoljno
djeluje na izlučivanje vode iz organizma.
Trešnja je na trećem mjestu među
voćem po efektu snižavanja LDL (lošeg)
holesterola u krvi, koji je inače
faktor koji doprinosi
razvijanju ateroskleroze te uzrokuje srčani i moždani udar.
Trešnje su jedno od voća sa najnižim
glikemičnim indeksom.
Glikemični indeks nam pokazuje kako neka namirnica nakon
konzumacije djeluje na nivo glukoze u krvi i kako utječe na
lučenje insulina.
Kao mjera se uzima glukoza koja ima glikemični indeks
100.
Nakon konzumiranja hrane s
visokim GI, zbog naglog lučenja velikih količnina insulina
brzo pada nivo glukoze u krvi,
dolazi do hipoglikemije a što pojačava potrebu za slatkim.
Začarani krug se zatvara – više slatkiša traži još novih
slatkiša..
Poput većine voća, trešnje imaju mnogo kalija, a malo natrija,
što pomaže kod izlučivanja vode iz organizma.
Pomoću svojih zaštitnih kiselina i voćnog
šećera trešnje podstiču rad želuca, crijeva
i pankreasa i samim tim podstiču i varenje.
Trešnje
izbacuju vodu iz organizma i na taj način rasterećuju srce i
krvotok i aktiviraju jetru i bubrege.
|
Trešnje su bogate
antioksidansima koje nazivamo flavonoidi (posebno
antocijanidi i proantocijanidi). Flavonoidi, pogotovo oni u
trešnji, prirodna su protuupalna sredstva, ublažavaju simptome
alergija i astme. Ujedno jačaju kolagen, građevni element
vezivnog tkiva kao što je hrskavica i tetiva.
Trešnje su
izvor bora, sadrže 396 ug/100g, što u kombinaciji sa kalcijem i
magnezijem izuzetno povoljno utječe na zdravlje kostiju.
Najvredniji su
biljni pigmenti, takozvani antocijanidini koji se nalaze u
trešnjama. Oni jačaju vezivno tkivo.
Na američkom
univerzitetu u Vermontu dokazano da su antocijanidini dobri i
protiv upale mišića i grčeva u listovima nogu.
Antibakterijske supstance u trešnjama sprečavaju stvaranje
zubnih naslaga i mogu da spreče nastanak karijesa i probleme sa
desnima poput parodontoze.
Prvi put delotvorno
dejstvo antocijanidina kod problema sa reumom i gihtom otkrio je
1950. godine u Teksasu njemački ljekar
Ludvig Blau. On je sam bolovao od gihta, imao jake bolova od
kojih povremeno čak nije mogao ni sam da se kreće, već samo
pomoću invalidskih kolica. Jednom prilikom je primjetio
da su njegovi bolovi nakon dve šake trešanja bili manji.
Pokrenuo je studiju sa pacijentima koji su
patili od reume i gihta i od tada je dokazano da trešnje
smanjuju nivo mokraćne kiseline i liječe
upale.
Prema riječima
bečkog stručnjaka Bankhofera, protiv reume i gihta efikasnije su
tamne trešnje, jer sadrže više pigmenta.
|